Pticama pučinskih otoka Lastova i Palagruže, kaukalu i greguli, prijeti opasnost od izumiranja. Ali s vama to možemo spriječiti! Pridružite se zajednici naših donatora i osigurajmo zajedno opstanak ovih rijetkih morskih ptića!
2018. godine naš je tim biologa pretraživao Lastovsko otočje na kojem smo pronašli i mapirali sve kolonije kaukala i gregule. Ukupno je pronađeno 18 kolonija.
Sa 16 otoka uklonili smo štakore i tako povećali uspješnost gniježđenja na tim otocima. Ptići su 2019. godine uspješno bili napustili svega 35% gnijezda, dok je 2020. godine taj broj narastao na čak 80%
Naši su stručnjaci izradili stručnu podlogu za donošenje akcijskog plana za cjevonosnice (kaukal i gregula). Taj akcijski plan je sada pred donošenjem u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja.
Na terenu smo prikupili podatke o području koje kaukal i gregula koriste za odmaranje i hranjenje i ta će mjesta postati prva hrvatska zaštićena područja u otvorenom moru.
Putem službenih dopisa i društvenih mreža zagovarali smo kod europarlamentaraca i članova hrvatske Vlade pojačanu kontrolu u ribarstvu s ciljem zaštite morskih ptica od prilova, a za razmatranje rješavanja ovih pitanja organizirat ćemo okrugli stol na koji bismo pozvali sve odlučujuće dionike iz zakonodavne i znanstvene zajednice.
Educirali smo ribare i građane o ugroženim morskim pticama.
PREDATORI
Štakori čine najveću prijetnju ptićima kaukala i gregule dok nezaštićeni čekaju roditelje u gnijezdu. U stanju su uništiti čitave kolonije ptica u kratkom roku.
SLUČAJNI ULOV
Odrasle ptice kaukala i gregule često stradavaju kao žrtve prilova ribarskih brodica.
MORSKI OTPAD
Morski otpad te mikroplastika u moru narušavaju kvalitetu okoliša u kojem morske ptice žive.
SMANJENJE RIBLJEG FONDA
U moru je sve manje ribe kojom se morske ptice hrane te one moraju prelaziti sve veće udaljenosti u potrazi za hranom. Time riskiraju iscrpljenost, a njihovi ptići izlažu se dodatnoj opasnosti jer moraju dulje sami u gnijezdu čekati povratak roditelja koji su otišli po objed.
UZNEMIRAVANJE
Kaukal i gregula veoma su plahe ptice, pa veliki utjecaj na njihovo gniježđenje imaju i turističke aktivnosti u blizini kolonija.
SVJETLOSNO ZAGAĐENJE
Kada se ptići kaukala i gregule iz svojih gnijezda zapute prema otvorenom moru, umjetna rasvjeta može ih dezorijentirati, pa nerijetko završe na prometnicama ili se ozlijede u sudaru sa zgradama.
Kaukal i gregula morske su ptice koje od pamtivijeka svoj život započinju na surovim stijenama Lastova i okolnih pučinskih otočića. Pripadaju neobičnoj skupini cjevonosnica koje karakteriziraju dvije cjevčice na gornjoj strani kljuna pomoću kojih izlučuju morsku sol iz organizma. Upravo zbog toga ove ptice mogu provesti većinu svog života na otvorenom moru i piti morsku vodu. Na kopno dolaze samo kako bi osnovale svoje obitelji i othranile ptiće. Kada se ptići izlegnu, roditelji odlaze na pučinu hraniti se, a u gnijezda se vraćaju samo tijekom noći kada se može čuti njihovo jedinstveno glasanje kako odjekuje liticama. Upravo to glasanje mornari su doživljavali kao glasove izgubljenih duša koje su se utopile, pa su se tako o ovim mitskim pticama iz generacije u generaciju prenosile mornarske priče.
Kaukal je krupniji od gregule, a s njom dijeli i mjesta na kojima se gnijezdi. Kaukali za svoja gnijezda izabiru pukotine u stijenama, škrape i rupe u tlu, a kada nađu idealnu lokaciju, čuvaju je od drugih ptica. Kako bi bili sigurni da im nitko drugi neće uzeti odabrano mjesto, kaukali ga čuvaju i do tri mjeseca prije nego što u njega polegnu jaje. Naime, kao i gregula, kaukal također ima samo jednog ptića godišnje oko kojeg se brinu oba roditelja koji ostaju zajedno dugi niz godina.
Praćenje gnijezda i tek izlegnutih ptića kaukala i gregule
Zaštitu gnijezda i mladih ptića kaukala i gregule
Edukaciju djece i građana o zaštiti morskih ptica
Nove informacije i znanja o morskim pticama koja će koristiti budućim generacijama studenata, čuvara prirode i svima kojima je stalo do očuvanja Jadrana i njegove bioraznolikosti
Zaviri u morski svijet i upoznaj kaukala i gregulu uz pomoć boja
Pozovi ovu ekipu na ekran,
neka ti osvježe dan
Stavi ovog letača na mobitel i poleti u mislima na pučinu
Čazmanska 2,
10000 Zagreb
01 5515 324
info@biom.hr
Udruga BIOM je korisnik institucionalne podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva za stabilizaciju i/ili razvoj udruge.
Ove web stranice napravljene su u sklopu projekta “Jadranski preletnički put 4”, financiranog od zaklada EuroNatur i MAVA.
Partnerstvo za prirodu i ljude